CCCP - Tisuće ljudi bježat će pred klimatskim promjenama

Novosti: Vijesti

Novi migracijski fenomen
Tisuće ljudi bježat će pred klimatskim promjenama

Ako države ne ulože puno više napora da bi postigle sporazum, pariški pregovori o klimi će propasti, a rezultat bi mogli biti milijuni novih izbjeglica koje bježe pred klimatskim katastrofama, upozorava francuski predsjednik Francois Hollande.

Državljanin Kiribatija, otočja u Tihom oceanu, Ioane Teitiota pokušao je postati prva osoba na svijetu kojoj je odobren status izbjeglice zbog klimatskih promjena. Još 2007. godine, Teitiota je sa svojom obitelji stigao na Novi Zeland. Četiri godine kasnije, u rutinskoj kontroli prometa, uhvaćen je jer mu je viza, temeljem koje je boravio u toj zemlji, istekla.
No, nije se tek tako dao nagovoriti da se vrati u domovinu. Angažirao je odvjetnike i tvrdio da je njemu i njegovoj obitelji potrebna zaštita budući da zbog rastuće razine mora na Kiribatiju više ne mogu biti sigurni. Uslijedila je višegodišnja sudska bitka za priznanje statusa prvog svjetskog »klimatskog izbjeglice«.

U pravnom postupku, novozelandsko sudstvo priznalo je da se Kiribati suočavaju s ozbiljnim klimatskim izazovima. No, ustvrdili su i da tamošnja vlada čini sve što može kako bi zaštitila stanovnike od negativnih posljedica koje klimatske promjene izazivaju u okolišu. Ujedno, »klimatski« fenomen nije izričito obuhvaćen UN-ovom Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine gdje su izbjeglice definirane kao osobe koje su proganjane zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini.

Četiri godine kasnije, u jesen 2015., mediji su izvijestili da je Teitiota deportiran natrag na pacifičko otočje, nakon što je iscrpio sve pravne instrumente koji su mu bili na raspolaganju. Ipak, sud je otvorio vrata za priznavanje statusa »klimatski izbjeglice«.

U odluci iz srpnja ove godine, među ostalim, stoji da donesene sudske odluke ne znače da propadanje okoliša, kao rezultat klimatskih promjena ili drugih prirodnih katastrofa, ne može s vremenom naći svoj put do međunarodnih propisa kojima je regulirana zaštita izbjeglica, kao i da presude u ovom slučaju ne isključuju u potpunosti mogućnost odobravanja zaštite zbog klimatskih promjena u nekim drugim slučajevima.

Vremenske neprilike

Dok neki pred (potencijalnim i stvarnim) prirodnim katastrofama utočište traže u drugim zemljama, velik broj ljudi raseljen je unutar vlastitih država. Procjene organizacije Internal Displacement Monitoring Centre (IDMC), centra koji se bavi problemom unutarnjeg raseljavanja, govore da je u prošloj godini više od 19 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog katastrofa. »Od 2008. godine, u prosjeku je 26,4 milijuna ljudi godišnje iseljeno iz svojih domova zbog katastrofa izazvanih prirodnim uzrocima«, objavio je ovoga ljeta IDMC, predstavljajući šesto godišnje izvješće o ovoj problematici. Njihovi podaci obuhvaćaju raseljavanja uzrokovano i potresima, erupcijama vulkana, poplavama, olujama, ali ne pokrivaju, primjerice, one koji su napustili svoje domove zbog dugotrajnih suša i postupnog uništavanja okoliša. No, prema njihovom izvješću, u prošloj godini 17,5 milijuna ljudi raseljeno je zbog katastrofa uzrokovanih vremenskim neprilikama.

Posljednjih mjeseci Europa se suočava s izbjegličkim valom bez presedana u svojoj novijoj povijesti. U ovoj je godini preko Sredozemnog mora u europske zemlje stiglo više od 750 tisuća izbjeglica i migranata. Većina njih, oko 610 tisuća, došlo je u Grčku, a ostatak uglavnom u Italiju (u Španjolsku je stiglo manje od tri tisuće ljudi, na Maltu stotinjak). Samo u listopadu na europske obale pristiglo je više izbjeglica i migranata nego u cijeloj prošloj godini: oko 219 tisuća u jednom mjesecu u odnosu na manje od 200 tisuća u 2014. godini. Podaci za studeni sugeriraju da se trend nastavlja: lanjskog studenog u Europu je preko Sredozemlja stiglo 13.300 ljudi, a u prvih pet dana ovogodišnjeg studenog već više od 7.300. Prema podacima UN-ovog visokog povjerenstva za izbjeglice, UNHCR-a, više od polovice onih koji ove godine utočište traže u Europi, bježi od sukoba u Siriji, oko jedne petine došlo je iz Afganistana, a šest posto iz Iraka.

Europska unija još uvijek nije našla način da se nosi s izbjegličkom krizom, koja će – kako je nedavno, u intervjuu za dpa, ocijenio talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni – »trajati cijeli naraštaj«. Istovremeno, sve je više onih koji upozoravaju da bi se EU uskoro mogla suočiti s novim migracijskim fenomenom – tisućama ljudi koji bježe pred klimatskim promjenama.

Junckerova upozorenja

Europske kolege na to je u svom govoru o stanju Unije u rujnu upozorio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a u međuvremenu se njegovim upozorenjima priključio i francuski predsjednik Francois Hollande. Obojica nastupaju iz iste perspektive: upozoravaju na opasnosti u slučaju propasti prosinačkog summita o klimatskim promjenama u Parizu. Prvih dana prosinca, u glavnom gradu Francuske okupit će se državnici iz više od 190 zemalja, kako bi pokušali dogovoriti novi globalni sporazum za razdoblje nakon 2020. godine, o mjerama kojima bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod dva stupnja Celzijusa.

Francois Hollande je u uspjeh pariškog sastanka uložio puno svog političkog kapitala, pa ne čudi izrazito ozbiljan ton njegove izjave: ako države ne ulože puno više napora da bi postigle sporazum, pariški pregovori o klimi će propasti, a rezultat bi mogli biti milijuni novih izbjeglica koje bježe pred klimatskim katastrofama. Ako se ne postigne sporazum i ne dogovore značajne mjere, »neće biti stotine tisuća izbjeglica u narednih 20 godina – bit će ih milijuni«, prenio je britanski »Guardian« dramatičan istup francuskog predsjednika. Uoči pariškog sastanka na vrhu, upozorenjima su se priključili i zastupnici iz odbora za okoliš Europskog parlamenta. Odbor je još u rujnu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje ambicioznih ciljeva za smanjenje stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti na globalnoj razini. Autor rezolucije, socijalist Gilles Pargneaux, također Francuz, istaknuo je pritom da su »ulozi ogromni«. »Moramo ograničiti globalni rast temperature na dva stupnja Celzijusa ako želimo obuzdati klimatske promjene i njima izazvane katastrofalne suše, poplave i krize u opskrbi hranom. Te prirodne katastrofe u pozadini su eksponencijalnog rasta broja klimatskih izbjeglica kojih bi u nadolazećim godinama moglo biti i do 200 milijuna – više nego ratnih izbjeglica«, ocijenio je svojedobno ovaj eurozastupnik.

U vrijeme kada stotine tisuća ljudi stiže u Europu u potrazi za utočištem pred ratovima i progonima ili samo u potrazi za boljim životom, teško je očekivati da će oni koji se sklanjaju pred klimatskim katastrofama zaokupiti pozornost europskih lidera, međusobno posvađanih i razjedinjenih aktualnom izbjegličkom krizom. No, barem će iskusni politički veteran Juncker moći kazati da ih je na vrijeme upozorio – u svom prvom govoru o stanju Unije: »Moramo se na pravi način pozabaviti problemom klimatskih promjena jer ćemo već sutra ujutro pred vratima imati 'klimatske' izbjeglice. Moramo to znati. Ne trebamo biti iznenađeni niti zapanjeni ako prve 'klimatske' izbjeglice počnu stizati u Europu«.

Za komentiranje trebate biti prijavljeni. Prijavite se ili se registrirajte kao novi član.

Molimo Vas da ne šaljete neprimjerene komentare.

Ovaj tekst još nije komentiran. Budi prvi.